eu-smanjenaEU projekt: Projekt: “Višejezično obrazovanje – unaprjeđenje učenja jezika i interkulturalnih vještina

Glavni cilj projekta je osigurati preduvjete za sustavno uvođenje CLIL (eng. Content and Language Integrated Learning; hrv.integrirano učenje sadržaja i jezika) metodologije u školski kurikulum,odnosno korištenje CLIL metodologije u poučavanju pojedinih nastavnih predmeta na ciljanim stranim jezicima. Strani jezici su: engleski jezik (najviše zastupljen),talijanski i njemački jezik. Specifični ciljevi su: unaprjeđenje jezične te interkulturalne kompetencije,razvijanje interesa i pozitvnog stava prema višejezičnosti,spoznavanje sadržaja temeljnog predmeta kroz različite perspektive,razvijanje samopouzdanja učenika,poboljšavanje socijalnih odnosa u razrednoj zajednici,proširivanje mogućnosti za korištenje raznovrsnih metoda poučavanja i učenja,definiranje ishoda učenja u skladu s pripadajućim HKO (hrvatski kvalifikacijski okvir) standardima te šira primjena e-učenja. Želiš saznati više o projektu? Pročitaj letak ili tekstove na ovoj stranici!

Intervju ravnateljice Denis Khermayer – Radio Rijeka

 


Studijsko putovanje u Frankfurt

Frankfurt-2014-study-visit-30Na studijskom putovanju u Frankfurtu bili smo u periodu od 13. do 16. listopada 2014.

Organizator i domaćin studijske posjete bila je profesorica dr.Britta Viebrock,voditeljica odsjeka za engleske i američke studije pri „Goethe-Universitat“ iz Frankfurta.

U nekoliko, iznimno zanimljivih i korisnih dana imali smo priliku prisustvovati CLIL nastavi u jezičnoj gimnaziji „Heinrich von Gagern“ te u osnovnoj školi „Phorms“. Opservirali smo nastavu iz politike i gospodarstva na engleskom jeziku u četvrtom razredu gimnazije, a u osnovnoj školi iz većeg broja nastavnih predmeta,također na engleskom jeziku. Osim u ovim dvjema školama,više smo puta bili i na Goethe Univerzitetu gdje smo upoznali mnoge profesore odsjeka koji su uključeni u CLIL nastavu te u edukaciju profesora. Prenijeli su nam njihova iskustva te smo dobili i uvid u to kako i koliko se CLIL nastava provodi u cijeloj Njemčkoj. Otvorili smo i diskusiju o nekim zajedničkim pitanjima i problemima koji se javljaju, a naglasak je bio na nastavnim materijalima i certifikaciji CLIL-a.

U savakom slučaju, zajednički je zaključak bio da CLIL nastava donosi novu dimenziju i vrijednost u nastavi te da,bez obzira na poteškoće na koje se nailazi,na kraju svi uključeni dobivaju „Win win situation“ . S tom pozitivnom misli, vratili smo se u Rijeku.

Generated by Facebook Photo Fetcher 2



Intervju sa Dr. Dianom Hicks

 

Dr.Diana Hicks

  U okviru EU projekta IPA/IV razvoj ljudskih potencijala „Višejezično obrazovanje – unaprjeđenje učenja jezika i interkulturalnih vještina“ Dr. Diana Hicks, savjetnica za CLIL metodologiju pri British Councilu I International Study Programmes održala je radionice na poziv Srednje škole Andrije Ljudevita Adamića iz Rijeke. Edukaciji održanoj u Svetom Martinu na Muri u terminu od 6. do 9. svibnja prisustvovali su i profesori partner škole 18.gimnazije Zagreb I Elektrotehničke škole Zagreb te Tatjana Šubat, viša stručna suradnica za srednje školstvo u ime Primorsko-goranske županije.

 Možete li nam reći nešto o vašim počecima kao savjetnika za integrirano učenje sadržaja i jezika, poznato pod kraticom CLIL (Content and Language Integrated Learning)

Sve je počelo prije otprilike 25 godina kada sam napisala udžbenik za Cambridge University Press, koji se tada zvao „kros-kurikularni“ udžbenik. Osnovna ideja je bila da bi učenici tijekom učenja engleskog jezika trebali učiti i neke sadržaje iz povijesti,geografije ili prirodnih znanosti u istom nastavnom satu. Od te prvotne ideje zapravo je došlo do razvoja potpuno obrnute (suprotne) metode po kojoj bi učenici tijekom učenja sadržaja određenih nastavnih predmeta trebali učiti i neke elemente engleskog jezika. Time je došlo do razvoja CLIL-a širom Europe. Od tada sam postala sve više zainteresirana za način primijene CLIL-a u više različitih nastavnih sadržaja u razredima Europe i jugoistočne Azije.

Kako se svijet unutar i izvan učionice promijenio tijekom godina?

Vanjski svijet se u posljednjih 50 godina znatno promijenio, osobito u pogledu tehnologije ali i u pogledu onoga što ljudi očekuju od života, te onoga što se od njih očekuje. U osnovi,ljudi danas imaju puno više izbora i mogu donositi puno više odluka nego su to mogli prije 50 godina.

Škole se, s druge strane, u posljednjih 50 godina nisu gotovo uopće promijenile. Učionice izgledaju skoro jednako, način poučavanja je isti, aktivnosti su iste tako da su, osim nešto moderne tehnologije u učionicama, realna pedagoška očekivanja i sama praksa ostale jednake. To je ono što je nužno promijeniti kako bi pedagogija bila primjerenija 21.stoljeću.

Što mislite kako bi CLIL mogao utjecati na usavršavanje profesora, razvoj škola i društva općenito?

Mislim da će CLIL dovesti profesore u 21.stoljeće, što je neophodno u ovom trenutku. Učinit će obrazovanje usklađenijim s potrebama učenika koji kreću u jedan širi svijet u kojem će manji naglasak biti na samom znanju a veći na načinima kako do znanja doći ukoliko ga trebaju. To znači steći vještine koje im omogućavaju da donesu odluke o tome kakvo im je znanje potrebno i što ih od tog znanja zapravo zanima. Tu je svakako i tehnologija te mogućnost pristupa na različite načine i na različitim jezicima. To CLIL u velikoj mjeri omogućava i na taj način može promijeniti obrazovanje na način da postaje primjerenije i usklađenije s potrebama učenika. A jedno od najvažnijih postignuća i ideja vodilja CLIL-a je svakako u poticanje učenika na samostalno razmišljanje i zaključivanje.

Možete li nešto više reći o vještinama za koje smatrate da će biti potrebne učenicima 21.stoljeća?

Svakako su im potrebne vještine koje će im omogućiti da donesu odluke o tome što je dobro a što loše u moralnom smislu,ali također i mogućnost da sami određuju kriterije za procjene i donošenje odluka ,kako bi mogli reći npr. „ova reklama je bolja od ove druge zbog…“,biti sposobni utvrditi,imati dovoljno samopouzdanja u svoje kriterije pri donošenju sudova i odluka. To je važno kada se nađu u različitim situacijama, a trenutno se u školama učenike ni na koji način ne osposobljava za stjecanje takvih vještina. Oni, također, moraju biti snalažljivi, odnosno raspolagati različitim sredstvima i sposobnostima kako bi bili dovoljno fleksibilni u svojim načinima razmišljanja stoga što danas pouzdano znamo da se društvo mijenja velikom brzinom te da bi preživjeli, ljudi moraju biti dovitljivi u traženju strategija i vještina kako bi se mogli suočiti s društveno-ekonomskim previranjima kroz koja svi danas prolazimo. Drugim riječima, ne smijemo biti statični i pasivni već aktivni i dovoljno fleksibilni kako bi se lakše prilagodili zahtjevima koje pred nas postavlja 21. stoljeće.

Na koji način CLIL utječe ili može utjecati na projekte koji uključuju razmjene učenika i nastavnika?

Glavni utjecaj je u tome da se ljudi više ne vide isključivo u okvirima svojih škola ili zemalja,već stječu znanja o drugim zemljama,mogu razumjeti druge zemlje ,vidjeti druge načine života,što je uvijek jako važno a to je i jedna od osnovnih ideja Europske Unije. Na ovaj način učenici imaju zajednički jezik o kojem razgovaraju. Ne mislim pri tome na jezik na kojem razgovaraju, niti na upotrebu engleskog kao zajedničkog jezika, nego na pojmove koji su zajednički svim učenicima koji uče kroz CLIL; oni dijele zajedničke pojmove posebno ako koriste različite moderne tehnologije kao npr. Facebook ili slično,tj. bilo koju tehnologiju koja im pomaže u komunikaciji. CLIL je vrlo važan dio tog procesa promjene.

Na kraju,možete li nam nešto reći o vašem iskustvu s CLIL-om u Hrvatskoj, što ste radili s profesorima u Srednjoj školi Andrije Ljudevita Adamića?

Pokušali smo u radu s profesorima pomoći na implementaciji CLIL-a u njihove škole, kako bi profesori različitih nastavnih predmeta mogli početi raditi na svojim kurikulumskim sadržajima na engleskom i hrvatskom jeziku ali koristeći različite pedagoške strategije, balansirajući materinji i strani jezik u samim razredima kroz različite pristupe u radu s učenicima. Neki pristupi pretpostavljaju intenzivnije korištenje tehnologije, neki različite nastavne materijale a neki različite aktivnosti te predstavljaju relativnu novost za većinu profesora.

Što je po Vašem mišljenju ostavilo najveći utisak na profesore koji su slušali Vaša predavanja i prisustvovali radionicama?

Mislim da su sa zanimanjem pratili mogućnosti koje pruža zajednički rad u razredu, podjela informacija između učenika na poticajan i dinamičan način a, što je vrlo bitno, bez stvaranja kaosa u isto vrijeme. Također upoznali su se s nekim novim mogućnostima brze razmjene informacija putem tehnologije u nastavi s ciljem proširenja nastavnih mogućnosti ali i s ciljem upoznavanja učenika s različitim mogućnostima upotrebe tehnologije izvan škole u svrhu učenja.

 


CLIL – NEWS

 

CLILThanks to the project „Multilingual education – improving language learning and intercultural skills“ students of this high school in Rijeka will be the first in the Primorje-Gorski Kotar County who will follow lessons in English, German and Italian.

Andrije Ljudevita Adamića High school received 221 thousand Euros within the IPA programme –   Human Resources Development for the project „Multilingual education – improving language learning and intercultural skills“. The project’s final goal is the introduction of bilingual teaching in the following school year.

A CLIL education was organized in the school with the topic „Training on special CLIL didactics/learner-centred methodology and pedagogical approaches“.

Teachers from Andrije Ljudevita Adamića High school, the 18.Grammar school from Zagreb, the School of Electrical Engineering from Zagreb, representatives of the English department at the Faculty of Philosophy from Rijeka and representatives of the Primorje-Gorski Kotar County took part in the seminar and workshops which were led by the CLIL experts dr. Diana Hicks and Lucy Norris from Great Britain.

The headmaster of Andrije Ljudevita Adamića High school,  Denis Khermayer explained that dr. Hicks, who is a teacher trainer and who worked for the British Council in Great Britain, took an active part in the promotion of the CLIL methodology in Spain, Germany, Italy, the United Arab Emirates and Singapore.  Denis Khermayer also emphasized that the students of Andrije Ljudevita Adamića High school will be the first students in the Primorje-Gorski Kotar County who will have the opportunity to follow part of the classes in English, German and Italian.  Psychology, History, IT, Politics and Music art will be the first subjects which will be partly taught in English, German or Italian.

 

 

At the moment 17 teachers attend English and German classes to improve their language knowledge in order to be able to teach in these languages. They will also participate in an IT education which will be organized in March.

Most of the funds received from the EU will be spent for teacher education and for the IT equipment. 

The 18. Grammar school from Zagreb has a very long tradition in bilingual teaching in French and German and is the partner school in the project.  The headmaster Irena Vajdovčić explained that a quarter of the 460 students attend bilingual classes and that this school is one of the four bilingual schools in Zagreb.


CLIL radionica

 

Nastavnici SS Andrije Ljudevita Adamića, Elektrotehničke škole i 18. gimnazije iz Zagreba završili su jednotjednu edukaciju pod nazivom “Training on spacial CLIL didactics/ learner-centred methodologhy and pedagogical approaches” koju su vodile vrsne stručnjakinje specijalizirane za metode i pristupe učenju na više jezika istovremeno – Diana Hicks i Lucy Norris iz Velike Britanije. Naime, voditeljice su edukaciju osmislile kao edukaciju radioničkoga tipa, što je podrazumijevalo da profesori ne sjede i slušaju predavanje  pasivno, već aktivno surađuju i donose ideje u kreiranju nastavnih sadržaja koji će biti izrađeni prema najnovijim pedagoškim pristupima, tzv. pozitivnoj pedagogiji i dakako CLIL metodologiji.

U fokusu edukacije bila je ideja kako pristupiti izradi nastavnih sadržaja, a da u njima aktivno sudjeluju i učenici, čime bi se bitno pomaknula perspektiva s nastavnika na učenika i čime bi se od učenika tražilo savladavanje novih vještina i aktivnoga mišljenja. Takav pristup će u konačnici dovesti do ostvarivanja boljih rezultata jer će učenici biti motiviraniji budući da im je dana aktivna uloga.

Također, dr. Hicks upoznala je nastavnike s CLIL pristupom, specijaliziranim metodama učenja i savladavnja drugog jezika i nastavnoga sadržaja u isto vrijeme. Cilj CLIL-a učenje je na stranom jeziku, ali ne na način da se u potpunosti isključi materinji jezik. Voditeljice su u nekoliko navrata isticale kako materinji jezik mora biti na prvom mjestu, jer savladavanje drugog jezika na način da postane nastavni jezik, moguć je samo ako učenik dobro razumije sadržaj na materinjem jeziku. Jedan dio edukacije posvećen je upotrebi suvremene tehnologije u nastavnom procesu budući da je tehnologija postala svakodnevno sredstvo razmjene informacija i kao takvu trebalo bi ju redovito koristiti na nastavi. Nastavnici su bili iznimno zadovoljni radionicom budući da je to bilo potpuno novo i drugačije iskustvo.